S tobom u snovima
Laka ti noć, najljepša.
Nek’ ti Ljubav moja
nasmiješi lice.
Sanjaj me, jedina.
Blagost nježna
nek’ ti dušu ispuni.
Tvoje tijelo,
tvoji prsti,
moju kosu nek’ traže.
Laka ti noć, Ljubavi.
Biti ću s tobom
u snovima.
rujan 1997.
Žena u moru
More oko tvoga tijela.
Blistaju kapljice srebrne
na osunčanim grudima.
U tvojoj kosi sjaj.
U tvome oku plamen.
Tvoj pogled
rastapa i kamen!
Ljepota u toplom pijesku.
U pličaku raskoš boja.
Ti si izvor,
Sunce samo!
Uvala krasna
trenutak sretni.
Žuto ljetno cvijeće,
modro more.
Ljepota tvojih oblina!
Tvoj pokret,
ritam maestrala.
Radost jednog ljeta.
Najljepši dragulj
Svijeta.
24. rujna 1997.
Tvoje ime
Sluđen sam
draga
njivom tvoga
udisaja
brazdom crvenom
toplom
rosom tvoga
praskozorja.
Pijan sam
zbog zjenica tvojih
što dušu mi, eto
uzdižu
i tijelo moje
žedno
treptavo
ponad plahta toplih
podižu.
Zbog nas
Venera svijetli
Vlašići plešu
Andromeda
a Sjevernjača
na kolima stoji
i put nam ukazuje.
I kada Merkur
podigne plašt
i Ime
moje
žìvom zapečati
znaj
umrijet ću sretan
jer
na usnama mojim
usahlim
Tvoje Ime
biti će.
21. listopada 2008.
Prelet zvijezda
Milujem te
draga
dok svjetlo plavo
žari u zakutku
ruku ti stavljam
na ustreptale grudi
mirišem te posvuda
polako
ljubim te u vrat
niz leđa
do stopala
imam te cijelu
imaš me.
Lijep je ovaj
san u zbilji
dok šaputaš mi
dahom, drhtajem
dok srca nam se
stapaju
u topli Sunčev prah.
U visine letimo
u daljine strasnih
oblaka
kao jedno tijelo
opijeno, sljubljeno.
I duše nam
cvjetaju
putenim plamom
osvijetljene
miris slavi
pinky ditiramb.
I nebesa padaju
ritam plavi
veliča se
i ćutimo iskre
prolet dalekih zvijezda
što kroz oči
stvara
život pravi.
rujan 2008.
Sjaj tvoga Mjeseca
Dahom tvojim
ljubim more
treptaj zvijezda,
uznesenja
gdje bljeska se
ljepost tvoja
mnome
silno prožeta.
Kao krvca moja
uznemirena
poput vala moga
pjenasta.
Ljubim ti biće
ružu tvoga rascvijeta
obline tvoga usklika
što malenkost moju
natkriljuju
orumenjelu sjajem
tvoga Mjeseca.
19. listopada 2008.
Stapam se s tobom
Stapam se s tobom
u tišini plave noći
u svoj našoj
snenoj samoći.
Uranjam dragulj živi
snagu svoga ostvarenja
u tvojoj dragoj
mirisnoj mekoći.
I plovim ti tijelom
morem tvoje ljeposti
pjenom tvoje mladosti
i čipku ti ljubim
ponad plavoga vala
dok oko moje sklopljeno
na baršunu brežuljka sniva
dok nektar budi me
iz tvojih rajskih dolina
i opija me, opija
sočni cvat oblina.
O, ludim, ludim
dok orem te njivo
zemljo mojih djetinjih sanja
i ljubim ti miris
i slušam ti brazdu
divotu tvojega crvena tkanja.
Prstima tvojim uzdignut
na pijedestal sretnog vrhunca
nogama tvojim zarobljen
dok miluješ mi dušu uzletjelu
i stopama svojim toplim
pečatiš moje ure.
U tebi vrludam
kroz tebe strujim, brujim
o, vodo
vodo moje žeđi
vrutku, slatki izvore
što uzdižeš me
plamom svojim jarkim.
Treptim pod cjelovom tvojim
usnama vrelim žariš me
i pališ me, pržiš me
utrobom svojom, goriš me.
S dalekim, snažnim munjama
što pucaju gromko
u sivilo moga tjemena
i kroz zjenice moje široke
trenom izlaze.
listopad 2008.
Naša noć
Ćutim tvoj dah
topli dodir.
Osjećam
srca tvoga otkucaj.
Tvoje zjenice
razigrani prsti
miris puti
divota puti!
Ova noć
Biti će
s nama
Ova noć
pripada
ljubavnicima.
Oslobodimo sebe
u jednome budimo.
Nek’ strast veliča
svoju slavu.
Nek’ nas lupi
U glavu!
Preko mora i planina
preko Sunca i visina.
Sve do Zvijezde
daleke
Ljubavne vatre
velike.
prosinac 2009.
Naš Dom
Jesmo
tu, združeni
u Jedno
što veliko je
duša stopljenih
u našem Malom Raju
gdje pût nam topla
krilima šapat prekriva.
gdje to što SVE je
LJUBAV sveta
našim pokretima potpuno vlada
oči nam blagošću zamagljuje
u svoj OPIJENOSTI SVIJETA
u našem
DOMU UZDISAJA.
svibanj 2010.
Mala smrt
Otvorili smo žudne oči
zjenice crne zasvijetlile su
sjajem svojim zapjevale su
stopljeni tako, titrali smo
silu snažnu pustili smo
ugoda kroz tijela struji
trepere podivljali nervi
krv vruća projuri
žilama toplih rijeka
disaji kisik nose
hranu naših nebesa
munje ispunjaju zrak
i svijetle kroz mrak
nutrina naša šarena
silinom bliješti
vapijuć’ divote
sa Svemirom stapanje
jedan prasak novi
vrijeme polako nestaje
snaga ispunja Svijet
naš maleni, dragi Svijet
a opet, tako velik
beskrajan
s Univerzumom združen
dok k vrhuncu stižemo
tom dragom dodiru
u beskraju ljepote
gdje masa tijela naših
životom sitnih atoma
silu ogromnu oslobodi
I duh se duhom ispuni
Snaga ta Ljubavna
što svugdje prebiva
Ritam naš, Živost
kroz koju
SVE se ogleda
što vodi nas k vrhuncu
tom najdivnijem trenutku
u našu MALU SMRT.
svibanj 2010.